Klimatske promene već decenijama menjaju lice planete, a naučnici upozoravaju da bi pojedini delovi Sibira tokom narednih sedam decenija mogli da dožive dramatične promene.
Iako tvrdnje da će se „Sibir pretvoriti u Saharu“ zvuče senzacionalno, stručnjaci zapravo upozoravaju na postepenu degradaciju šuma i širenje suvljih pejzaža, a ne na nastanak prave pustinje.
Prema navodima ruskih medija, stručnjaci posebnu zabrinutost izražavaju zbog južnih delova sibirske tajge, koji su prirodno suvlji i zbog toga osetljiviji na rast temperatura.
Šta bi moglo da se dogodi?
Stručnjaci objašnjavaju da čak i relativno malo povećanje prosečne temperature može značajno povećati isparavanje vlage iz zemljišta.
Posledice bi bile višestruke:
- drveće bi trpelo dugotrajan nedostatak vode;
- rast šuma bio bi usporen;
- oporavak nakon požara postao bi znatno sporiji;
- povećao bi se rizik od suša i najezda štetočina.
Ukoliko bi se takav trend nastavio decenijama, pojedini delovi guste četinarske šume mogli bi postepeno da prerastu u ređu šumu, šumsku stepu ili stepu.
Šta bi to značilo za životinjski svet?
Promene vegetacije ne bi pogodile samo biljke.
Brojne životinje koje zavise od tajge izgubile bi prirodno stanište i izvore hrane. Među njima su različite vrste jelena, mošusni jeleni, ali i ptice grabljivice poput belorepog orla i ribara, kojima su visoka stabla neophodna za gnežđenje.
Hoće li cela sibirska tajga nestati?
Prema mišljenju stručnjaka, ne.
Ogromna teritorija Sibira obuhvata veoma različite klimatske zone – od močvara Zapadnog Sibira do permafrosta u Jakutiji – zbog čega se ne očekuje da će čitava tajga nestati.
Najveći rizik trenutno postoji upravo za južne oblasti, gde bi klimatske promene mogle najviše promeniti izgled pejzaža.
Globalno zagrevanje ostaje jedan od najvećih izazova
Naučna zajednica već godinama upozorava da rast globalne temperature povećava učestalost ekstremnih vremenskih pojava, dugotrajnih suša i velikih šumskih požara širom sveta.
Iako nije moguće sa sigurnošću predvideti kako će pojedini region izgledati za 70 godina, većina klimatskih modela pokazuje da će nastavak globalnog zagrevanja dodatno povećati pritisak na šumske ekosisteme, posebno u područjima koja su već danas sklona sušama.