Tajna iza neverovatne inteligencije hobotnica

Naučnici su već dokazali da su oktopodi pametniji od svih prosečnih beskičmenjaka, ali nova otkrića sugerišu da jedan je razlog ovome posebna molekularna analogija sa našim mozgovima...

Ljudski i oktopodov genom poseduju visok broj transpozona, koji su u mogućnosti da se dupliraju ili kreću širom genoma. Iako nisu svi aktivni, ovi transpozoni mogu biti viđeni kao sirovi materijali evolutivnog procesa.

U novom istraživanju, transpozoni koji pripadaju porodici dugo isprepletanim nuklearnim elementima, dokazno je da predstavljaju deo oktopodovog mozga zaduženog za kognitivne sposobnosti, što je slično mestu u kome mogu biti pronađeni i u ljudskom mozgu.

„Doslovno sam skočila sa stolice kada sam pod mirkoskopom videla veoma jake signalne aktivnosti ovih elemenata u vertikalnom režnju, strukturi mozga u kojoj se nalazi komplet za učenje oktopoda i gde nastaju kognitivne sposobnosti, baš kao i hipokampusu kod ljudi“, izjavila je biolog Đovana Ponte, iz italijanskog Stazione Zoologica Anton Dohrn instituta.

Nedavno istraživanje otkriva na koji su način dugo isprepletani nuklearni elementi regulisani u ljudskom mozgu i smatra se da su povezani sa memorijom i učenjem, delimično zbog toga što su najaktivniji u hipokampusu, gde se proces učenja odvija i kontroliše.

Pronalazeći ove skačuće gene na istim mestima u mozgovima dve vrste oktopoda, regularne varijante i kalifornijskog oktopoda, istraživači su shvatili da su možda na pragu otkrivanja glavnog razloga iza visoke inteligencije koju ove vodene vrste prikazuju.

Transpozoni su poznati po upotrebi mehanizama kopiranja/lepljenja i sečenja/lepljenja, stoga novo istraživanje sugeriše da se tu dešava dosta više i da postoji direktna veza sa kompleksnošću nervnog sistema, uključujući i mozak.

„Otkrivanje elemenata LINE porodice aktivnih u mozgovima dve vrste oktopoda predstavlja veliki značaj za naše istraživanje zbog toga što pruža podršku ideji da ovi elementi poseduju specifične funkcije koje prevazilaze obične funkcije kopiranja i lepljenja“, dodao je računarski genomista Remo Sanges iz Scuola Internazionale Superiore di Studi Avanzati instituta u italiji.

Štaviše, istraživači smatraju da bi ovo mogao biti izvanredan primer konvergentne evolucije, kada se slične karakteristike razvijaju nezavisno u potpuno nepovezanim vrstama i omogućuju identične adaptacije, što su u ovom slučaju superiorne kognitivne mogućnosti.

Naučnici nastavljaju da pronalaze evolutivne trikove i neurološke odgovore koji čine oktopode istaknutim među svim mekušcima i ono što ih čini više nalik sisarima kada su u pitanju struktura i aktivnost mozga.

„Mozak hobotnice funkcionalno je sa svojim brojnim karakteristikama sličan mozgu sisara“, dodao je biolog Gracijano Fiorito iz Stazione Zoologica Anton Dohrn instituta. „Iz ovog razloga takođe, identifikovanje LINE elemenata predstavlja veoma interesantnog kandidata za popravljanje našeg znanja o evoluciji inteligencije.“

N.Đ.

All Rights Reserved. | 2009 - 2024. Copyright© Mini STUDIO Publishing Group. | Uslovi korišćenja | Developed by Mini STUDIO Publishing Group