Prekomerni rad ubija 745.000 ljudi godišnje

Ukoliko radite više od 55 sati nedeljno, postoje dobre šanse da vaš posao može biti poguban po zdravlje...

Dugi sati provedeni na poslu ubiju oko 745.000 ljudi godišnje, sudeći prema novim istraživanjima izvedenim od strane Svetske zdravstvene organizacije u saradnji sa Internacionalnom radnom organizacijom. Studija objavljena prošle nedelje u Environment International magazinu, predstvlja globalnu analizu procenta izgubljenih života povezanih sa dugim radnim danima.

Tokom 2016. godine, poslednje statistike izvedenih studija donele su informaciju o tome da oko 398.000 ljudi umre od moždanog, dok 347.000 njih završi svoju karijeru od neke srčane bolesti koja je u direktnoj korelaciji sa radom dužim od 55 sati nedeljno. Ova cifra neprestano raste, a između 2000. i 2016. godine, broj smrtnih slučajeva izazvanih srčanim oboljenjima i prekovremenim radom povećao se za 41,5%, dok je smrtnost od moždanog udara zbog velikog broja radnih sati nedeljno porasla za 19%.

Muškarci su poneli veći deo ovog tereta, sa čak 72% radno povezanih smrtnih slučajeva. Rizične grupe predstavljaju muškarci u srednjim godinama i straiji, koji nastavljaju da rade duge smene između 45 i 74 godine života. Trenutno, 8,9% svetske radno sposobne populacije radi više nego što bi trebalo, što je definisano kao 55+ radnih sati nedeljno. Jugoistočna Azija ima najveću stopu prekovremenog rada, dok je Evropa zbog proseka na poslednjem mestu.

Bitno je naglasiti da je broj ljudi koji radi duge satnice u toku jednog dana povećan značajno između 2010. i 2016. godine. Ovaj porast u radnim satima prema navodima predstavlja refleksiju ekonomskih nesigurnosti i velikih promena u globalnom poslovanju. Takođe, istaknuto je da pametni telefoni i laptopovi razvijaju nove radne kulture, u kojima se ljudi nikada zapravo ne odvajaju od svog posla.

Pored svega, Kovid-19 pandemija još više je pojačala ovaj trend i izazvala dodatnu ekonomsku nestabilnost, zajedno sa ostalim kulturnim promenama, kao što je rad od kuće. Čak i kada ova bolest bude pod kontrolom, brojni nezdravi obrasci ponašanja najverovatnije će se zadržati duže vreme.

Ukoliko se sličan trend nastavi, onda će to izazvati još dublji zdravstveni problem na globalnom nivou. Kako bi se izborili sa povećanom smrtnošću izazvanom prekomernim radnim satima, istraživači naglašavaju da svetske vlade moraju predstaviti, implementirati i ojačati politike koje zvanično zabranjuju dodavanje radnih sati i ograničavaju radno vreme u toku dana.

N.Đ.

All Rights Reserved. | 2009 - 2024. Copyright© Mini STUDIO Publishing Group. | Uslovi korišćenja | Developed by Mini STUDIO Publishing Group