Astronomi na Evropi primetili slične karakteristike kao na Zemlji

Novo istraživanje otkrilo je formacije jupiterovog meseca Evrope neverovatno slične onim koje možemo videti na našoj planeti, što još više učvršćuje ovaj prirodni satelit kao potencijalnog domaćina vanzemaljskih životnih formi...

Dok su pojedini naučnici zauzeti slanjem naših koordinata i fotografija u svemir u pokušajima da lociraju bilo kakav vid života izvan naših granica, druga grupa je odlučila da gleda nešto bliže našem domu i dobro istraži naš komšiluk kako bi odbacila svaku mogućnost ili potvrdila pojedine sumnje i teze.

Devetnaestog aprila nova studija izgrađena na korenima istraživanja započetog krajem sedamdesetih godina i putovanjem Voyager sonde, otkrila je da bi površina Grenlanda mogla dati odgovor na pitanje sastava jupiterovog meseca, koji je ujedno i glavni kandidat za posedovanje vanzemaljskog habitata u našem sunčevom sistemu.

Na svom putu, dve Voyager leterlice otkrile su najčešće površinske karakteristike Evrope, njene duple grebene, ali i pojedine stvari koje je jednostavno bilo nemoguće objasniti. Razlog zbog kog ovaj mesec poseduje ovakve formacije širom svakog sektora i danas ostaje potpuna misterija.

Nakon sedamdesetih smatralo se da Evropa krije okean tečne vode odmah ispod svoje spoljne ledene kore, ali uprkos svemu, oko trideset kilometara debela, hladna i rigidna površina ovog meseca sprečava naučnike da sa lakoćom prouče primere ovih voda. Slična površina može biti viđena i na Zemlji, tačnije na severozapadu Grenlanda, gde se nalazi gravitaciona geometrija identične skale onoj koju možemo videti na Evropi.

Nakon što mu je jedan od kolega predstavio fotografije površine ovog meseca, geolog Rajli Koblerg, koji je proučavao smrznute površine i glečere na Univerzitetu Standofrd, izjavio je: „Ovo izgleda potpuno identično neverovatno čudnoj stvari koju sam video u mojim podacima sa Grenlanda pre neki dan“.

Naučnici su shvatili da su dublji grebeni na Grenlandu formirani uzastopnim ponovnim zamrzavanjem, stvaranjem pritiska i lomljenjem tanke vodene ploče unutar ledenog pokrivača.

„Zbog toga što se voda širi kada se smrzava, enterijerna voda u jezgru ovih džepova ostaje unutra pod pritiskom. Smatramo da je na kraju suviše jak pritisak doveo do pucanja ledenih ploča, zbog čega upravo možete videti ove male mlazeve koji izleću iz pukotina, primoravajući na neki način uzdizanje okolnih površina i njihovog pretvaranja u grebene koje vidite“, izjavio je dr Kolberg.

Naučni rad detaljno opisuje da se u slučaju Evrope ovi grebeni moraju posmatrati na velikoj skali, a ukoliko je isti proces bio zadužen za stvaranje njenih, baš kao i onih grebena koje možemo videti na Grenlandu, onda konačni rezultati istraživanja sugerišu da je plitka voda prostorno i vremenski sveprisutna u okviru evropine ledene kore.

Međuitim, za razliku od površine Grenlanda, gde je prilično toplo, Evropa je suviše hladna kako bi se led istopio, dok je dr Kolberg objasnio da dupli grebeni mogu biti formirani od vode iz okeana skrivenog ispod površine, koja izbija napolje putem pukotina unutar ledene kore ili neke vrste unutrašnjeg topljenja u opni ovog meseca.

N.Đ.

All Rights Reserved. | 2009 - 2024. Copyright© Mini STUDIO Publishing Group. | Uslovi korišćenja | Developed by Mini STUDIO Publishing Group